Uvod

Onaj tko želi razumjeti [psi], mora shvatiti da ga prema tome vodi samo gola istina. Nijedan lik, nijedan događaj ni priča nisu izmišljeni, riječ je tek o drugačijoj povezanosti istine i njezina predstavljanja.

Prije nego što čitatelj može krenuti u svjetove koje posjećuje Eros, ulazi kroz vrata kroz koja dobiva nekoliko uputa za nastavak svog putovanja. Ta su vrata prijelaz iz modernog svijeta koji čitatelj poznaje i razumije, svijeta kojim je zavladao Racio. Kao što nije pravedan nijedan od svjetova kojim vlada samo jedan od triju razuma, Racijev je svijet također nepravedan jer u njemu većina ljudi ne može prihvatiti sebe. Mehanizmi kojima vladaju razumi nevidljivi su i čovjeku nerazumljivi, ali svatko može vrlo snažno osjetiti posljedice djelovanja tih mehanizama. Što je jača vlast jednoga od razuma, jači je i utjecaj vrijednosti koje ta vlast nameće te je veći broj ljudi koji u tim okolnostima ne mogu prihvatiti svoj svijet. Takvo je stanje ljudsko društvo uvijek dovodilo do ruba. Slom koji slijedi znači kaos, a u tome nema pobjednika.

Sustavni Racijev svijet koji voli planirati prikazan je već u prvoj rečenici knjige.

Dijete je tek došlo na svijet, a već je izmjereno i podaci o rođenju brižno su upisani u njegovu kartoteku. No, samo rijetki ovdje primijete da dijete cijelo vrijeme prate brojne neobične slučajnosti koje, naravno, nisu slučajnosti. Dijete je rođeno sedmi dan sedmoga mjeseca, veliko je četrdeset i devet centimetara – što je umnožak dviju sedmica, teško je tri kilograma i osamsto pedeset grama, što je polovina od sedam cijelih sedam kilograma.

Pozorniji čitatelj možda će povezati i početna slova prvih pet paragrafa odvojenih praznim retkom pa će otkriti još jedan slučaj koji nije bio slučajan.

U nastavku knjige čitatelj može često naići na skrivene zapise nalik tome. Onaj tko će, na primjer, sastaviti početna slova svih svjetova i pritom dodati tri slova kojima počinju tri dijela uvoda, a zna slovenski jezik na kojem je napisan original, naći će novu poruku. U originalnom tekstu na slovenskom moguće je povezati i cijele riječi kojima počinju svjetovi i zaključak, no u hrvatskom prijevodu to se nažalost nije moglo sačuvati.

Uz sedmice koje se u knjizi i inače redaju te skrivena značenja riječi, Erosov dolazak obilježava i zmija, izgubljeni drevni znak životinjskog kruga. Erosov brat Ares, naime, prije bratova dolaska, u parku mijenja jabuku za zmiju. Neslučajno je ta simbolika, u obrnutom redoslijedu, uporabljena već u biblijskoj priči o izgonu Adama i Eve iz raja.

Erosovo je djetinjstvo sve samo ne lako jer odrasta u neposrednoj blizini u svim pogledima jačeg, čak i neprijatelja. To bitno utječe na njegov intelektualni razvoj, a bez slučajnosti, iza kojih stoji Život, uopće ne bi preživio. Eros uskoro shvati da svijet nije kakav bi trebao biti – promatra ljude koji svom silom nastoje dosegnuti sreću, što god ona značila u njihovim svjetovima, no ipak je zaista sretnih ljudi tako malo. Zaljubljenost mu na kratko vrijeme dočara iluziju savršenstva, a razočaranje ga dovede do odluke da dođe do dna stvari.

Taj dio knjige lako je razumljiv jer svaki čitatelj priču prati s lakoćom, bez obzira na razum koji njime vlada. Ali, s Erosovim odlaskom stvari postanu naoko nelogične. Aresu, koji stavi na sebe srednjovjekovni oklop i na konju odjaše za bratom, nije mjesto u razdoblju u koje je čitatelj do tada uvrstio priču. Na taj je način prvi put opomenut da će trebati pri nastavljanju čitanja napustiti čvrsto usidrene predodžbe te možda i znanje u koje je vjerovao cijeli život jer ono može biti osnovano i na krivim temeljima.

Eros se sasvim gol nađe u svijetu svih misli. Nije skrenuo s pameti, kao što bi uz taj prizor mogao pomisliti od Racija ukalupljen čitatelj. Da bi mogao doznati istinu, morao se otarasiti svega što bi je moglo zaklanjati. Erosova odjeća predstavlja njegove poglede, vrijednosti, vjerovanja i razumijevanje modernog društva. Tek lišen tog tereta može dosegnuti istinu.

Život, Razum koji stoji iza knjige [psi], Erosu se prikaže u metafori, kao pas lutalica. Čovjek je svojim razumima zaslijepljen i stoga glup, no unatoč tome uobraženo misli da je svojim intelektom daleko iznad svega drugog. Umišlja čak i to da može vladati prirodom, da si može potčinjavati sva druga živa bića. Ali Život je jedan sam i sve živo dio je tog jedinstvenog raznolikog sustava. I samo onaj tko može prihvatiti da može biti i pas lutalica, iako kao metafora, mudriji nego cijelo čovječanstvo, zaista je sposoban shvatiti poruku Života.

Pas Erosu razotkrije prvu od sedam tajni – temelj psihologije čovjeka, a koji čovječanstvo još nije shvatilo. U tom dijelu knjige izložena je osnova potrebna za daljnje uspješno raščlanjivanje našeg uma.

Eros spozna moć tog znanja i obuzet tom spoznajom postane svjestan da Životu duguje uslugu.

Ovdje se pojavljuje pitanje tko je uopće Eros. U nastavku je više puta natuknuto da Eros živi samo u knjizi jer njegov je svijet [psi]. Oživljava ga čitanje te knjige jer čitanje znači posjećivanje njegova svijeta, ali tim čitanjem Eros istovremeno prodre u čitateljev svijet te tako knjiga može zapravo početi čitati čitatelja.

Priče u nastavku nisu nanizane u kronološkom redoslijedu, nego se vremenski preklapaju.

U uvodnome dijelu na četrdesetoj stranici Život Erosu spomene neka obrati pozornost na brojeve, i to tri, četiri, sedam, dvanaest, trinaest i dvadeset jedan. Svaki od tih brojeva povezan je s ključem do istine. Tri predstavlja tri razuma, četiri četiri osnovne grupe razuma, broj sedam tijesno je povezan s ovom knjigom i s Erosom kojeg uvijek prate dvije sedmice, dvanaest predstavlja dvanaest ljudskih karaktera, u širem smislu i ljudsko društvo, a trinaest predstavlja karakter ujednačenih razuma, ali i istinu. Posljednji broj, dvadeset jedan, zbroj je triju sedmica i predstavlja otkrivenje. Sve rečenice i misli u ovoj knjizi koje potječu od Života zapisane su isključivo jednim od tih brojeva riječi. Stoga nije moguće naići na rečenicu koju izgovaraju pas ili kasnije Atanazije, u vrijeme sjedinjenja sa Životom, a da je broj riječi u njoj drugačiji. Taj je ključ u knjizi uporabljen na brojnim mjestima, i to s posebnim značenjem.

Treći dio uvoda, na četrdeset sedmoj stranici, stvoren je gotovo doslovce po diktatu Života. Riječ je o tekstu s nezamislivo dubokom pozadinom i nadasve važnim psihološkim zadatkom. Na tom mjestu [psi] preuzima uzde čitateljevih razuma u svoje ruke, a da on toga nije ni svjestan. Knjiga na tom mjestu prepoznaje tko prihvaća sebe i tko ne jer posljednjima taj kratki dio teksta snažno zasmeta, a Eros ih svojom naizgled samodopadnošću čak i odbija. Nitko ne razumije sasvim zašto dolazi do toga. No, činjenica je da će oni koji ne prihvaćaju sebe u nastavku knjige biti vođeni na posve drugačiji način od onih koji prihvaćaju sebe. Činjenica je također da će se tek rijetko tko moći sjetiti tog negativnog shvaćanja Erosa nakon što pročita knjigu do kraja. Naime, onome koji sebe ne prihvaća, putovanje kroz [psi] predstavit će čistost Erosovih misli, stoga će to teško odbiti.

Onaj tko razumije [psi] i uspije srušiti sve kulise svog svijeta, otkrit će svoju pravu, savršenu sliku i, kao Eros, spoznati privlačnost kojoj je nemoguće odoljeti. A upravo to može čovječanstvu vratiti ljubav jer istina otvara njezina vrata.

Zaključak uvoda opis je vrhunca vođenja ljubavi – savršenog orgazma koji dožive sva živa bića na proplanku. Naime, sve želi dotaknuti istinu Života, istinu koju među njih donosi Eros. Opis je, naravno, samo metafora za privlačnost te istine. Onaj tko to shvati, spozna da [psi] nije bajka, nego gola istina.

Spoznaja istine toliko je privlačna da joj ni Eros ne može odoljeti.

Onaj tko misli da knjiga na tom mjestu govori o tjelesnoj privlačnosti i Erosovoj samodopadnosti nije shvatio dubinu uvoda u knjigu.